Krleža u Šibeniku

Krlezini Glembajevi u Splitu 1931., istovremeno kad i prvi put u Sibeniku, nisu odusevili Mestra.

Pedesetih godina sibensko kazaliste je zivjelo neobicno zivim zivotom. Priljev kulturnih radnika iz cijele zemlje otvorio je nove obzore i pokrenuo kulturnu produkciju. Kazalisni i operetni zivot Sibenika u tom razdoblju fascinirao je i glazbeno usmjerio tada 16-godisnje Arsena Dedica i Vicu Vukova na cjelozivotno bavljenje glazbom.

Upravo spomenuta Leda se sibenskoj publici prikazala 1955., a potom se 1950-ih i sezdesetih godina Krlezina drama U agoniji – iz istog, glembajevskog ciklusa – izvodila i u Sibeniku. Šibenska glumica Neva Belamarić tumačila je Lauru.

Ansambl sibenskog Narodnog kazalista s dramom U agoniji gostovao je 1957. u Kninu, kako donosi Sibenski list. 1963. u reziji Bogdana Jerkovica sibensko Narodno kazaliste postavilo je i Maskeratu i Adama i Evu, manje, krace komade iz Krlezinog ranijeg stvaralastva. Profesionalni ansambl sibenskog kazalista je bas te 1963. po Jordanki Grubac prestao s radom te su otad glumci bili ili amateri ili iz drugih, gostujucih kazalista. No relevantna literatura navodi da je Jerkovic u Sibeniku rezirao Krlezu u profesionalnom ansamblu. Jos 1970. suvremenici pisu o poluprofesionalnom ansamblu. Danas sibenski HNK zaposljava svega tri profesionalna glumca te su i za Ledu angazirali trojicu iz Zagreba, pise Mikulicin (“iz zagrebačkog HNK Luka Dragić i Ivica Jonči, te glumac Gavelle Boris Svrtan”), kao i redatelja. Valja jos zabiljeziti da je Krlezina U agoniji uspjesno gostovala u Sibeniku 2017.

Ukratko, tanko je pokrice za prvenstvo danasnjih sibenskih kazalistaraca. Svakako i ravnatelju i zaposlenima valja odati priznanje sto je Krleza ponovno, nakon vise od 50 godina, uspjesno interpretiran i na sibenski nacin. Za uspjeh i zaokret sibenske kulture pak trebat ce jos vise elana i kontinuiranog rada. Za usporedbu, u kolovozu 1954. Narodno kazaliste u Sibenskom listu najavljuje novu sezonu:

Narodno kazalište u Šibeniku predvidjelo je za novu sezonu bogat repertoar. Ono je odlučilo prikazati na scenu šest komedija, i to: »Volpone« od Ben Jonsona, zatim »Na tri kralja« od Shakespearea, »Jednom u sto godina« od Herberta, »Potez kistom« od Pere Budaka, »Dundo Maroje« od M. Držića i »Zajednički stan« od Dobričanina. Od drama bit će prikazane: »Divlja patka« od Ibsena, »Antigona« od Anuillea, »Hasanaginica« od M. Ogrizovića i »Leda« od M. Krleže. I dvije operete predviđene su u novom repertoaru. To su »Seva« od Lehara i »Grofica Marica« od Kalmana.

U izvedbi operete Ševa tada je sudjelovao kao srednjoškolac i Vice Vukov.

Sto jos veze Frica za Sibenik? U sibenskoj psihijatrijskoj bolnici nakon desetogodisnjeg boravka 1932. preminuo je pjesnik, publicist i revolucionar Vladimir Cerina, veliki Krlezin prijatelj iz rane mladosti i nasilnih vremena rata i poraca. Nije zabiljezeno da je Krleza posjecivao Sibenik prije rata. No nakon rata zamalo je igrao vaznu ulogu. Sibenski povjesnicar i arhivist, Milivoj Blazevic, navodi kako je Sibenik mogao upravo zahvaljujuci Krlezi dobiti fakultet:

Činjenica je da Krleža u Šibenik dolazi 1948. i 1949. godine s Grgom Novakom zbog povratka umjetnina i arhivske građe koje su Talijani uzeli. Ubrzo je shvatio da Šibenik za ono vrijeme ima jako puno visokoobrazovanih ljudi i dobrih studenata u Zagrebu. U to vrijeme bilo je preko 250 šibenskih doktora i akademika, i tako je počeo pričati o filozofskom fakultetu i sveučilištu koje bi upravo ti pametni mladi ljudi pokrenuli i vodili.

Iako je upitno koliko je ozbiljna bila ta ideja i koliko su utjecaja Novak i Krleža uopće mogli imati na ogroman proračunski i kadrovski projekt gladnih poratnih godina, valja zabilježiti barem namjeru. No prevladala je politička želja brze izgradnje industrije nauštrb razvoja visokoškolskog centra. Tada, uostalom, još ni Zadar ni Split nisu imali sveučilišta ni fakultete.

Svejedno, Krleži su se oduzila dva velika Šibenčana. Vice Vukov je 1969. u Krapini svojim baritonom otpjevao njegovu uglazbljenu kerempuhsku poemu “Gumbelijum roza“, dok je Arsen Dedic 1980. na albumu Pjevam pjesnike uglazbio i izveo Krlezinu Pjesmu svjetionicara. Kao pjesnik i kantautor samoće, povratka i čežnje, a u poznijim godinama i kao čagalj, Dedić je svjetioničarevom iskazu pridao dozu autentičnosti. “Ja sam potpuno sâm / sa svojom praznom sobom… / sa svojom lađom / i svojim brodolomom” evocirao je rijetko uspjelo Krležinu ekspresivnu i energicnu samoću. Crescendom kroz stihove “Iz blata i magle / iz gluposti i kala, / opet je jedna pjesma / kao zvijezda pala” Arsen glasom punim i gustim kao melasa kao da pomalo opisuje vlastito viđenje svoje glazbene karijere. Za Radu Šerbedžiju uglazbio je i Kamo plove ovi gradovi. Oduvijek snažno privučen filmom i primijenjenom glazbom, Arsen je 1970. napisao stihove i aranžman za naslovnu pjesmu filma Marija Fanellija po Krležinom scenariju (i romanu) Put u raj, a 1988. i nagrađivanu filmsku glazbu za ekranizaciju Glembajevih.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s